Ekspert iz BiH o Trgovskoj gori: Nuklearni objekti uvijek stvaraju rizik, preuranjeno je reći da nikog neće ugroziti

Na početku razgovora upitali smo Dizdarevića da nam pojasni o kakvom će se zapravo sutra zakonu izjašnjavati Hrvatski sabor'

"Negdje oko 20. novembra Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku da u Sabor uputi zakon, lex specialis, o izgradnji Centra za upravljanje radioaktivnim otpadom na lokaciji Čerkezovac. Ministarstvo ekonomskog razvoja, koje u stvari kontroliše rad Nuklearne elektrane Krško u dijelu od 50 posto preko hrvatske Elektroprivrede, kao i fond koji se finansira iz izdvajanja po svakom megavat satu proizvedenom u Krškom, pokrenulo je tu inicijativu da bi se prostorni plan, odnosno, državni program prostornog razvoja, koji je trebao biti usvojen tek 2026. godine i eventualno definisati ovu lokaciju, preskočio lex specialis zakonom kako bi se ubrzala izgradnja, odnosno uspostavljanje Centra za upravljanje radioaktivnim otpadom u Čerkezovcu, neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom", naveo je Dizdarević.

Struka, građani i političari u BiH se oštro protive "oživljavanju" Trgovske gore navodeći da će taj projekt biti poguban po okolno stanovništvo. Također, rađene su i određene ekspertize u tom slučaju, međutim, s njima se u jednu ruku i kasnilo kada je riječ i o BiH, ali i o Hrvatskoj.

Shodno svemu navedenom pitali smo Dizdarevića šta BiH konkretno može poduzeti u ovom slučaju, ali i u trenutku kada i ako Hrvatski sabor usvoji navedeni zakon?

"Kada su bile e-konsultacije, mi smo kao pravni dio ekspertskog tima podnijeli jedan komentar i dali svoja mišljenja o tom zakonu. Sve ono što je podneseno u zakonskom roku odbijeno je kao neosnovano. Kada je zakon došao na dnevni red, postavilo se pitanje da li će ići u redovnu ili hitnu proceduru? Opozicija je to osporavala jer, prema Poslovniku Sabora Republike Hrvatske, materijal mora biti dostavljen zastupnicima najmanje 24 sata ranije, što nije ispoštovano. Opozicija je tražila da se zakon povuče, ali su ignorisani. U glasanju je bilo nešto više od 70 glasova za, a nešto više od 50 glasova protiv toga da zakon ide u hitnu proceduru. Sada smo u momentu kada je zakon u hitnoj proceduri i u ponedjeljak, posljednji dan rada Sabora prije božićnih i novogodišnjih praznika, planira se njegovo usvajanje. BiH svakako prati situaciju. Opštine koje gravitiraju u tom području, Unsko-sanski kanton, jedan i drugi entitet, kao i institucije Bosne i Hercegovine, poslali su sveobuhvatan dopis svim zastupnicima direktno, s molbom da se zakon ne usvoji, jer se radi o nuklearnom objektu, što je izuzetno osjetljivo pitanje za sve države, naročito kada se takvi objekti definišu kroz prostorne planove koji su ključni strateški dokumenti", naglasio je naš sagovornik.

Kada je riječ o okolišu u ovom slučaju je direktno ugrožen sliv rijeke Une. Dizdarević nije mogao tačno precizirati kakve će posljedice biti uočene nakon izvjesnog vremena i skladištenja nuklearnog otpada na tom području budući da ključna studija iz Hrvatske još nije urađena.

"Nuklearni objekti, u ovom slučaju skladište radioaktivnog otpada niske i srednje radioaktivnosti, izuzetno su problematična tematika. Vi stvarate rizik bez obzira na to kada garantujete da je sve urađeno po normama. U ovom momentu mi još nemamo završenu studiju utjecaja na okoliš koju smo vidjeli od Republike Hrvatske. Imamo određene vlastite rezultate. Bez te studije ni oni sa sigurnošću ne mogu reći da je objekat siguran i da neće biti problema. Možda su vaši gledaoci upoznati da je Fond za razgradnju Nuklearne elektrane Krško raspisao javnu nabavku od 60 miliona eura za pakovanje 50 posto radioaktivnog otpada niske i srednje radioaktivnosti iz Nuklearne elektrane Krško, odnosno otpada koji pripada Hrvatskoj. U sklopu toga radi se i karakterizacija tog radioaktivnog otpada. Bez karakterizacije radioaktivnog otpada nemate tačnu inventurnu listu onoga što će biti zapakovano. Imamo radionuklide koji su dugovječni u kategoriji srednje radioaktivnosti, a takvi radionuklidi drugačije zrače, bez obzira na to što je riječ o skladištu", kazao je.

Također je naglasio da je isto tako preuranjeno reći da su sve analize završene i da je objekat siguran i da ne može nikog ugroziti. Međutim, sa hrvatske strane to uvjeravaju iako su požurili s usvajanjem zakona, a bez provedenih svih potrebnih analiza.

"Prema mom i mišljenju pravnika iz našeg tima, Republika Hrvatska želi ubrzati cijeli proces. Vidjeli su da državni plan prostornog razvoja neće biti donesen 2026. godine. Problem je i u ugovoru sa Slovenijom, prema kojem Republika Hrvatska treba preuzeti svoj dio otpada iz Nuklearne elektrane Krško, i mislim da je ovo svojevrsna prečica kojom se sve javne rasprave i transparentnost zaobilaze jednim lex specialis zakonom", poručio je na kraju Dizdarević.

Važno je istaći da je pitanje Trgovske gore na relaciji Hrvatska-BiH u javnosti prisutna već godinama. I dok se uporno iz susjedne države nameće realizacija tog projekta, brojni su apeli, ponajviše iz BiH da su posljedice odlaganja nuklearnog otpada itekako zabrinjavajuće i da bi ih mogli osjetiti građani s obje strane granice.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad